Zanimljivosti ...

Biomasa

Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) je u raznim izvornicima razlicito odredena, ali se kao osnovna moze navesti odrednica prema Uredbi o granicnim vrijednostima emisije onecišcujucih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97): ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike zitarica, ljušture itd.'

Biomasa je obnovljivi izvor energije, a opcenito se moze podijeliti na drvnu, nedrvnu i zivotinjski otpad, unutar cega se mogu razlikovati:
drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo)
drvna uzgojena biomasa (brzorastuce drvece)
nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuce alge i trave)
ostaci i otpaci iz poljoprivrede
zivotinjski otpad i ostaci.

Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potice uvazavajuci nacelo odrzivog razvoja. Najcešce se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektricne i toplinske energije ili se preraduje u plinovita i tekuca goriva za primjenu u vozilima i kucanstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u buducnosti, no u svim se scenarijima predvida njezin znacajan porast i bitno vaznija uloga (tablica 6.1, il. 1). Za usporedbu moze posluziti podatak kako je 1990. godine potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, a 2050. godine se prema raznim scenarijima ocekuje potrošnja od 586 do 837 EJ

Sušionica na obnovljive izvore ...

OTS HINA-e je izvijestio o projektu sušionice za drvo koja koristi obnovljive izvore energije. Kako se istice, Hrvatski institut za tehnologiju i Šumarski fakultet Sveucilišta u Zagrebu potpisali su ugovor o financiranju tehnologijskog projekta 'Razvoj energetski efikasne sušionice za drvo, grijane obnovljivim izvorima energije' u vrijednosti 863 644 kuna. Projekt ce se financirati u razdoblju dvije godine kao dio HIT-ovog programa TEST. Njime se financira razvoj prototipa sušionice za drvo grijane obnovljivim izvorima (Suncevom energijom i drvnim ostacima). Prototip sušionice omogucit ce malim i srednjim poduzecima i obrtima koji se bave preradom drva i proizvodnjom namještaja jednostavniji i ekonomicniji rad. Njime ce se utrošak energije u procesu sušenja svesti na minimum, a time ce se i znacajno uštedjeti. Novi proizvod objedinit ce standardni nacin rada i korištenje obnovljivih izvora u zajednickom kontrolnom i programskom sustavu. U postupku obrade osušenog drva pokrit ce trenutno slabo iskorišteno podrucje prerade drva. Razvojem projekta smanjit ce se uporaba fosilnih goriva i ostalih klasicnih izvora energije te emisija staklenickih plinova. Program TEST je tim ugovorom nastavio poticati napredne ideje hrvatske akademske zajednice. Prvi ugovor potpisan je u listopadu 2007. godine s Fakultetom elektrotehnike i racunarstva Sveucilišta u Zagrebu(FER), a spomenuti je projekt vec 14. unutar programa. HIT je institucija koja djeluje u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koja financiranjem znanstveno-istrazivackih projekata stvara hrvatsku tehnologijsku politiku i potice dijalog znanosti i gospodarstva.

Mogucnosti korištenja peleta i šumske biomase

„Iskustva i mogucnosti korištenja peleta i šumske biomase“ tema je gospodarskog susreta odrzanog u Hrvatskoj gospodasrkoj komori. Susret je organizirao Austrijski ured za vanjsku trgovinu u suradnji s Energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske i HGK pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Odrzani su i individualni razgovori izmedu austrijskih i hrvatskih proizvodaca na tom podrucju.
Direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu mr. Roman Rauch naglasio je kako je plinska kriza potaknula da se sve više razmišlja o alternativnim izvorima energije, a šumska biomasa i korištenje peleta jedan su od takvih izvora koji ce biti od zivotne vaznosti. Hrvatska je za korištenje šumske biomase idealna zemlja jer ima gotovo 50% površina pod šumama, a i Austrija ima takve predispozicije za razvijanje i korištenje obnovljivih izvora energije, rekao je mr. Rauch napomenuvši kako ce znanja koja imaju u Austriji u tom podrucju nastojati prenijeti i hrvatskim partnerima. Ravnatelj Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske dr. Julije Domac naglasio je kako biomasa i obnovljivi izvori energije nikada nisu bili potrebniji nego danas. Energetska agencija kao vrlo mlada ustanova inzistira na partnerstvu te dobrim odnosima izmedu gospodarstva i struke, a to partnerstvo daje rezultate i potice projekte, rekao je dr. Domac te napomenuo kako austrijska iskustva mogu biti vrlo korisna za hrvatske partnere, a skup ce biti poticaj buducoj medusobnoj suradnji, navodi se u priopcenju HGK. Drzavni tajnik MRRSVG-a Herman Sušnik istaknuo je kako se u vremenu energetske neizvjesnosti zemlje sve više okrecu obnovljivim izvorima energije. Najviše se ocekuje od korištenja biomase, pri cemu se smanjuju emisije staklenickih plinova te ovisnost o uvozu energije. Sušnik je naglasio i poticajne mjere koje institucije poduzimaju radi razvoja korištenja energije iz biomase kao što su poticajni tarifni sustav i Operativni program prerade drva, pri cemu bi 50% sredstava bilo namijenjeno za energetsko korištenje biomase, poticajna sredstva resornog i drugih ministarstava itd. I drzavni je tajnik pozvao austrijske i hrvatske tvrtke na zajednicki nastup te partnerstvo. Govoreci o razvoju te mogucnostima korištenja peleta i biomase austrijski su strucnjaci naglasili kako je u Austriji trenutacno oko 35.000 uredaja za grijanje na pelete, a gotovo svaki drugi od njih je u gornjoaustrijskom kucanstvu. U otprilike 270 opcina griju se na biomasu i udio biomase kao energenta od 13,6% tek je jedan posto manji od udjela hidroenergije. Trzište peleta, jedinoga krutoga biogoriva konstantne i vrlo visoke kvalitete, u Austriji se pocelo znacajnije razvijati prije 10 godina. Godine 2006. proizvodnja peleta u Austriji bila je veca od 600.000 tona. Etabliralo se i oko 30 proizvodaca kotlova te 20 proizvodaca peleta, a cega njih 15 ima kapacitet godišnje proizvodnje veci od 10.000 tona. U Europi ukupno postoji 400 pogona za proizvodnju peleta kapaciteta 10 milijuna tona.

Subvencije za ekološka vozila

"Ocekuju se poticaji za kupnju ekološki prihvatljivih teretnih vozila i autobusa. Zelimo u tri godine omoguciti zamjenu 3000 starih vozila i smanjiti emisije štetnih plinova te pomoci poduzetnicima u poslovanju", rekao je za Vjesnik direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost Vinko MLADINEO. Kako list doznaje iz FZOEU-a, uskoro bi u Hrvatskoj trebalo zapoceti poticanje na kupnju ekološki prihvatljivih teretnih vozila i autobusa. Ocekuje se, naime, da ce Vlada prihvatiti takav prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i FZOEU-a nakon što ga je nedavno odobrila Agencija za zaštitu trzišnog natjecanja. Bespovratna subvencija poduzetnicima iznosila bi od 50.000 do 70.000 kuna po vozilu.

Konzalting, kompletnu podršku u izradi i pripremi dokumentacije za natječaje i potpore ministarstava i fondova. Izrade poslovnih planova i studija.